Integrisani poljoprivredni informacioni sistem (IAIS) prilagođen zahtevima EU trebalo bi da ima nekoliko osnovnih elemenata, i to:
Poljoprivredna statistika
U EU, uporedive poljoprivredne statistike iz svih država članica su važne u određivanju razvoja poljoprivredne politike u Evropskoj uniji. Danas Evropski statistički sistem poljoprivrede (EASS) sadrži više od 50 setova podataka koje nacionalne statističke institucije prenose Eurostatu.
Sistem sadrži 7 statističkih domena:
- Podaci o strukturi, b. Agro-monetarni podaci, c. Podaci o proizvodnji useva, d. Podaci o organskoj poljoprivredi, npr. Podaci o trajnim usevima, f. Podaci o životinjskim proizvodima i stoci i g. Agro-ekološki podaci.
Pored toga, DG AGRI upravlja Mrežom poljoprivrednih računovodstvenih podataka (FADN), istraživanjem koje je veoma blisko povezano sa EASS-om, iako zvanično nije evropska statistika. U 2015. godini osmišljena je (i dogovorena) strategija za poljoprivrednu statistiku za 2020. godinu i dalje za modernizaciju ove oblasti statistike.
Na Kosovu, Zakon br. 04/L-036 o statistici je usvojen od strane kosovskog parlamenta u oktobru 2011. Prema ovom zakonu, Agencija za statistiku Kosova (ASK) ima primarnu odgovornost za proizvodnju zvanične statistike. Zakon reguliše osnovne principe i obezbeđuje pravni okvir za organizaciju, proizvodnju i objavljivanje zvanične statistike na Kosovu. Pored toga, ovaj zakon se bavi prikupljanjem podataka, obradom, čuvanjem, privatnošću i zaštitom službenih podataka.
ASK ima sedam regionalnih kancelarija i uključuje Odeljenje za statistiku poljoprivrede i životne sredine (DAES) koje pokriva tri oblasti statistike: (i) poljoprivredu, (ii) agro-monetarnu i (iii) statistiku životne sredine. Statistika poljoprivrede se uglavnom prikuplja putem godišnjih anketa poljoprivrednih domaćinstava (AHS) koje proizvode različite indikatore za sektor poljoprivrede kao što su: poljoprivredno stanovništvo i njegova struktura; poljoprivredne površine korišćene biljne proizvodnje; stoka i stočni proizvodi; šumarstvo; upotreba đubriva i stajnjaka; poljoprivredne mašine; rad u poljoprivredi; i trošenje na farmi. Agromonetarna statistika obuhvata sledeće komponente: cene i indeks cena poljoprivrednih proizvoda (mesečno); ekonomski računi u poljoprivredi (godišnji); radna snaga u poljoprivredi; i prihodi u sektoru poljoprivrede.
Kosovska agencija za statistiku ima godišnje publikacije o poljoprivredi koje uključuju ekonomske račune za poljoprivredu, publikaciju zasnovanu na dve ankete sprovedene od strane ASK, odnosno (i) Anketa poljoprivrednih domaćinstava i (ii) Statistike poljoprivrednih cena. Popis poljoprivrede je takođe sproveo ASK 2014. Prema čl. 27 Zakona 04/L-036 o zvaničnoj statistici Kosova, ASK je odgovorna za kreiranje, čuvanje i čuvanje jednog broja statističkih registara koji uključuju “registraciju poslovanja” i “registar poljoprivrednih gazdinstava”.
Poljoprivrednu statistiku za potrebe MPŠRR-a prikuplja Odeljenje za ekonomsku analizu i poljoprivrednu statistiku (DEAAS) koje je zaduženo za prikupljanje i analizu statističkih i ekonomskih podataka za ovaj sektor. DEAAS ima dva odeljenja, i to:
(i) Odeljenje za ekonomsku analizu, zaduženo, između ostalog, za sektorske analize za poljoprivredni ruralni sektor i analizu tržišta i trgovine, i
(ii) Odeljenje za poljoprivrednu statistiku, zaduženo za statističku bazu podataka za poljoprivrednu sekciju, upravljanje bazom podataka i pripremu izveštaja o trgovini, pregled/analizu statističkih podataka, koordinaciju sa ASK-om, uspostavljanje i održavanje Mreže poljoprivrednih računovodstvenih podataka (FADN), Tržišni informacioni sistem poljoprivrede (AMIS) i Integrisani poljoprivredni i informacioni sistemi (IAIS), kao i učešće u procesu usklađivanja zakonodavstva i prakse u oblasti poljoprivredne statistike. DEAAS izrađuje potrebne šablone i uputstva, organizuje FADN anketne sesije za popisivače, prikuplja podatke, logički ih kontroliše, obrađuje, analizira, sastavlja tabele i objavljuje podatke. Ima za cilj tačnu primenu međunarodnih standarda, metodologije i nomenklature EUROSTAT-a.
DEAAS godišnje izrađuje izveštaj pod nazivom „Zeleni izveštaj “ koji pruža sveobuhvatan pregled poljoprivrednog sektora u zemlji i koristi se za usmeravanje razvojne strategije i politike za sektor. Od 2016. godine, ovo odeljenje godišnje izdaje i „Ekonomski katalog poljoprivrednih proizvoda “, katalog koji daje pregled troškova uzgoja pojedinih poljoprivrednih proizvoda i predstavlja cenu rentabilnosti i druge pokazatelje od značaja za uspešnost poljoprivrednog poslovanja. Podaci koji se koriste u ovom katalogu preuzeti su direktno od pojedinačnih farmera ili grupa farmera, kao i od Kosovske agencije za statistiku, postojećeg sistema tržišnih informacija i od stručnjaka.
MPŠRR takođe godišnje dostavlja Evropskoj komisiji (DG AGRI) podatke o uvozu i izvozu poljoprivrednih proizvoda iz, odnosno u Evropsku uniju.
Ključni izazovi u pogledu poljoprivredne statistike su dostupnost i pouzdanost podataka. I dalje postoje razlike između podataka EUROSTAT-a i ASK-a o poljoprivrednoj trgovini između EU i Kosova. Statistika je od suštinskog značaja za donošenje odluka zasnovanih na dokazima, a nedostatak pouzdane statistike na Kosovu treba da se reši kao prioritet.
Očekuje se da će sva pomenuta pitanja u vezi sa statistikom poljoprivrede Kosova biti adresirana i rešena ovim ugovorom.
Mreža računovodstvenih podataka farme (FADN)
Mreža poljoprivrednih računovodstvenih podataka (FADN) je evropski sistem anketiranja uzoraka koji se sprovodi svake godine radi prikupljanja računovodstvenih podataka sa farmi, sa ciljem praćenja prihoda i poslovnih aktivnosti poljoprivrednih gazdinstava EU. FADN je važan informativni izvor za razumevanje uticaja mera preduzetih u okviru Zajedničke poljoprivredne politike na različite tipove poljoprivrednih gazdinstava. Proizveden iz nacionalnih istraživanja, FADN je jedini izvor mikroekonomskih podataka zasnovanih na harmonizovanim računovodstvenim principima. Nakon njihove validacije, podaci agregirani godišnje se stavljaju na raspolaganje u onlajn javnoj bazi podataka, a analize i izveštaji zasnovani na podacima FADN se objavljuju na veb stranici FADN.
Na Kosovu, institucija zadužena za prikupljanje, obradu, analizu i objavljivanje FADN je MPŠRR, odnosno Odsek za poljoprivrednu statistiku njegovog Odeljenja za ekonomsku analizu i poljoprivrednu statistiku (DEAAS).
FADN je osnovan na Kosovu 2004. godine kao pilot projekat koji je uključivao 50 farmi. Kosovski FADN se postepeno razvijao, uzorak FADN sada uključuje 1250 farmi. Podaci FADN se prikupljaju od privatnih gazdinstava koja nisu u obavezi da vode knjigovodstvo. Administrativno uputstvo br. 06/2011 utvrđuje kriterijume za uključivanje gazdinstava u sistem računovodstva gazdinstava, za uspostavljanje mreže prikupljanja podataka, računovodstva poljoprivrednih domaćinstava i za identifikaciju godišnjeg prihoda.
Mala prosečna veličina poljoprivrednih gazdinstava na Kosovu, veliki broj poljoprivrednika koji se bave samostalnim radom i veliki neformalni deo poljoprivrednog sektora komplikuju prikupljanje podataka za Mrežu računovodstvenih podataka farmi. MPŠRR radi na poboljšanju i usklađivanju sistema FADN sa standardima EU.
Nacionalnim planom za sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (mart 2016.) predviđene su sledeće srednjoročne mere za sektor poljoprivrede:
- Donošenje podzakonskih akata za sprovođenje Zakona o FADN; i
- Stvoriti Integrisani poljoprivredni informacioni sistem (IAIS) koji obezbeđuje dobro razvijene module sistema kontrole, integrisani modul prava upravljanja i računovodstveni modul, kao i njihovo međusobno povezivanje.
Očekuje se da će sva pitanja pomenuta u vezi sa kosovskim FADN-om biti adresirana i rešena ovim ugovorom.
Informacioni sistem poljoprivrednog tržišta (AMIS)
Evropska komisija pažljivo prati stanje cena i kretanja na tržištu poljoprivrednih proizvoda i hrane i objavljuje različite izveštaje tokom cele godine. Između ostalog, DG AGRI objavljuje mesečni sažetak podataka o cenama roba za najreprezentativnije poljoprivredne proizvode i potrošačke cene hrane, na nivou EU i sveta, sa ciljem da da indikaciju o najnovijim kretanjima cena. Takođe, DG AGRI objavljuje mesečne cene poljoprivrednih proizvoda EU u ekcel formatu, za najreprezentativnije proizvode, o čemu su obavestile države članice. Posebne analize o evoluciji poljoprivrednih tržišta u svetu i EU pripremaju se svake godine i objavljuju u obliku sažetaka o poljoprivrednim tržištima.
Što se tiče kosovskog tržišnog informacionog sistema, kosovski zakon br. 03/L-098 o poljoprivredi i ruralnom razvoju i Zakon 04/L-090 koji ga dopunjava predviđa “izgradnju i implementaciju tržišnog informacionog Sistema”, kao i “kreiranje i održavanje neophodne baze podataka“ u okviru Agencije za razvoj poljoprivrede (ADA). ). Napominju i da se “Informacioni sistem o tržišnim cenama sastoji u prikupljanju, primeni i objavljivanju podataka o cenama poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda”, “Ministarstvo utvrđuje reprezentativno tržište za poljoprivredno-prehrambene proizvode, fizička ili pravna lica. subjekata koji će davati stvarne podatke utvrđivanjem vrste, obima i vremena prikupljanja podataka”, te da “informacioni sistem o tržišnim cenama uspostavlja i utvrđuje Ministarstvo podzakonskim aktom“. Što se tiče podataka iz drugih baza podataka, navodi se da “Ministarstvo može da koristi i druge baze podataka koje vode institucije, javne agencije i drugi ovlašćeni organi” i da „Ministarstvo dobija podatke od drugih institucija kao što su mape, fotografije i digitalni orto-fotografije u skladu sa zakonom utvrđenim postupcima” ali nisu jasni postupci.
Očekuje se da će sva pomenuta pitanja u vezi sa kosovskim MIS-om biti adresirana i rešena u okviru ovog ugovora.
Integrisani sistem administracije i kontrole (IACS)
IACS je najvažniji sistem za upravljanje i kontrolu plaćanja poljoprivrednicima koje vrše države članice u primeni Zajedničke poljoprivredne politike. On obezbeđuje jedinstvenu osnovu za kontrole i, između ostalih zahteva, pokriva administrativne i kontrole na licu mesta aplikacija i IT sistema koji podržava nacionalnu administraciju u obavljanju njihovih funkcija. U fizičkom smislu, IACS se sastoji od:
- jedan broj kompjuterizovanih i međusobno povezanih baza podataka, posebno (i) sistem za identifikaciju svih poljoprivrednih parcela u državama članicama pod nazivom Sistem za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS); (ii) sistem za jedinstvenu identifikaciju farmera, tzv. registar farmera; (iii) kompjuterizovanu bazu podataka za životinje u državama članicama u kojima se primenjuju šeme pomoći zasnovane na životinjama; i (iv) sistem za identifikaciju prava na plaćanje u državama članicama koje primenjuju osnovnu šemu plaćanja, i
- IT sistemi koji olakšavaju nesmetano odvijanje koraka IAKS-a, za podnošenje/primanje zahteva za pomoć i za omogućavanje nacionalnoj administraciji da vrši kontrole i unakrsne provere podataka dobijenih od farmera putem njegove/njene aplikacije za pomoć.
Član 12 kosovskog zakona 04/L-090 koji menja zakon br. 03/L-098 o poljoprivredi i ruralnom razvoju, navodi, između ostalog, da je Agencija za razvoj poljoprivrede odgovorna za sprovođenje politike poljoprivrede i ruralnog razvoja i za izgradnju i funkcionisanje IAKS.
Kosovo trenutno ima takozvani “Pojednostavljeni integrisani sistem administracije i kontrole” (sIACS) koji je prilično dobro razvijen i uspostavljen i unapređen uz podršku EU. Sistem se naziva “pojednostavljenim” jer ne uključuje atribute potrebne za adresiranje unakrsne usaglašenosti (tj. Zakonski zahtevi upravljanja, dobri poljoprivredni i ekološki uslovi) i agroekološke zahteve/uslove koje treba uzeti u obzir u okviru programa ruralnog razvoja.
Kosovski zakon br. 03/L-098 o poljoprivredi i ruralnom razvoju i Zakon 04/L-09 pominju broj od devet registara/baza podataka koje treba da uspostavi MPŠRR, odnosno: (i) registar farmi; (ii) registar proizvođača i prerađivača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda; (iii) registar korišćenja poljoprivrednog zemljišta; (iv) registar stoke; (v) registar trgovaca poljoprivrednim proizvodima i poljoprivrednim inputima; (vi) registar za manje razvijena područja; (vii) registar korisnika; (viii) SLPIS registar; i (ik) registri za manje povoljna područja. Zakon takođe navodi da “Ministarstvo podzakonskim aktom utvrđuje uslove i način održavanja, bezbednosti i administrativnih postupaka baze podataka”. Takav akt još nije donet.
Aktuelni kosovski sistem identifikacije zemljišnih parcela (LPIS) uspostavljen uz podršku EU omogućava digitalizaciju svih parcela poljoprivrednih useva koje subvencioniše ADA po digitalizovanoj površini. LPIS je povezan i sa katastrom zemljišta, a preko geoportala se koriste podaci o parcelama, dok je LPIS-mobil LPIS modul, koji koriste inspektori na licu mesta. Preko ovog modula inspektori vide sve parcele koje su podnele zahtev za subvencije u digitalizovanom režimu. Takođe, ovaj modul je povezan sa GPS-om. Preko LPIS-a je podneta sistemska aplikacija za 27 useva u 2014. godini i sada MPŠRR poseduje zastarele ortofoto snimke.
Registar poljoprivrednika je jedna od komponenti sistema Integrisanog sistema administracije i kontrole (IACS). Uz podršku EU uspostavljen je potpuno funkcionalan elektronski registar poljoprivrednika. Osoblje MPŠRR, Kosovske agencije za statistiku i opština je obučeno za rad IAKS. Registar poljoprivrednika predstavlja veoma važan alat za administraciju plaćanja, kontrole i opšte praćenje stanja u sektoru poljoprivrede. Po prvi put na Kosovu, prikupljanje podataka za registar farmi počelo je 2011. godine tokom kampanje za šemu plaćanja 2011-2012. Odgovornost u vezi sa registracijom poljoprivrednika ima Agencija za plaćanja/Agencija za razvoj poljoprivrede. Ipak, zadatak da primaju prijave poljoprivrednika za registraciju i unesu podatke u sistem delegiran je službenicima za poljoprivredu u 38 opština na Kosovu.
Postojeći registar poljoprivrednih gazdinstava na Kosovu integrisan je sa pojednostavljenim sistemom identifikacije zemljišnih parcela (sLPIS) i obezbeđuje upravljanje korisnicima za kasnije. Koordinate svake registrovane farme su prikazane unutar sLPIS-a na vrhu ortofoto rasterskog sloja. Nasuprot tome, sLPIS se može koristiti za pronalaženje koordinata bilo koje lokacije farmera (prebivališta ili farme). Registar gazdinstava prikazuje zbirne podatke o poljoprivredniku, podatke preuzete iz različitih administrativnih izvora podataka koji uključuju: broj parcela u vinogradarskom katastru, broj parcela i vrstu useva za koje se traži subvencija, broj i vrstu životinja za koje se traži subvencija, itd. Registar poljoprivrednih gazdinstava je razvijen korišćenjem lokalne ekspertize za programiranje i tehnologija otvorenog koda. On čuva sve podatke i informacije predviđene Administrativnim uputstvom MPŠRR br. 7/2011, kao i statističke informacije o farmerima i farmama.